 |
| < | svibanj, 2009 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari On/Off
petak, 15.05.2009.
MUFC
Eric Cantona
Ryan Giggs
Nani
Sir Alex Ferguson pjeva "We are the champions"
utorak, 01.04.2008.
Lijepo je imati za prijatelje ljude koji ne nose maske
Mi ljudi često se osjećamo usamljenim, odbačenim..Teško pronalazimo ljude koji će nas saslušati, razumijeti, savjetovati..Ovih dana imao sam sreću biti s ljudima koji su upravo onakvi kakvi bi ljudi trebali biti..
Oni su mi pomogli zaboraviti prošlost i započeli razmišljanja o budućnosti..Teško je međutim ući u vlak bez stanica, teško je krenuti putem koji nema putokaza, hodati ulicom bez sjajnih zvijezda..Hrabar je potez, ali meni je ponestajalo hrabrosti..No kad mi je bilo najteže, osmjesi ljudi koji su bili proteklih dana sa mnom dalo mi je želju za nečim novim i hvala im na tome..Želim te ljude imati zauvijek kraj sebe da me čuvaju i skrivaju od ljudi koji me mrze i okružuju..
Shvatio sam da život nije bajka, već priča u kojoj si glavni lik, a da nisi to tražio..
Zašto su ljudi tako zlobni i iskvareni da njihova nezasitnost, želja i požuda i htjenje nemaju granica..Ne biraju sredstva, mjesto,vrijeme i način da povrijede i ponize druge..
Važan:nitko doli njih samih..
Njihovi životi nemaju smisla..Oni nisu sretni stoga i žele da i drugi osjećaju prazninu koja ih oduzima, a koju žele nadomjestiti stvarima koje pružaju kratkotrajno zadovoljstvo, npr. alkohol, droga, ponižavanje drugih, fizički napadi..
Ovaj post sigurno neće pročitati ljudi koji su takvi, no osjetio sam potrebu da upozorim na to da postoje takvi ljudi koji nosi krinke i pretvaraju se da su tvoji prijatelji, a zapravo su sasvim nešto drugo..
A tko sam ja?
Jedan od tisuću onih čiji glas nitko neće čuti jer govori istinu, bolest koju treba spriječiti kako ne bi povrijedila duše nekih ljudi koji je uopće nemaju..
Ljudi su kukavice, zatvaraju oči pred onim što vide, svi šute dok se njima ne dogodi takvo nešto, dok i oni sami ne osjete tu bol i tugu kad te drugi ponižavaju pred drugima kako bi oni hranili svoj ego i sakrili svoje mane i slabosti..Žalosno je to što ljudi obično stanu na stranu tih ljudi,jer mi koji govorimo sve to krivo shvaćamo, ispadamo ludi i što li već ne..
Sad ću se vratiti na početak posta..On je optimističan..U njemu treba tražiti razloge za optimizam, radost i sreću..
Želim se ovim putem zahvaliti Boženi, Ivani, Kati, Marijani, Matei, Anti, Antoniu, Nedi, Josipu na danima koje sam proveo s Vama dok sam bio u Metkoviću..
P.s. Moram još na kraju pozdraviti jednu Maju koja mi je pomogla da prođem kolokvij:)..
Manchester United-Roma (2007.)
srijeda, 30.01.2008.
Više nema stepskog vuka
"Ljudi znaju biti usamljeni poput cvijeta zarobljena u trnju, bez nade, svjetlosti, topline…
Ljude su unesrećili zli ljudi .Zašto ne bismo bili jedan drugome zaštita i utjeha?
U današnje vrijeme teško je imati dobro i iskreno prijateljstvo, dobre ljude oko sebe, a još teže biti pravi prijatelj..
U ova posljednja dva mjeseca osjećao sam se potpuno usamljen,kao da nema nikoga oko mene,kao da sam sam...
Mislim da bi mi najbolje bilo da promjenim malo okolinu,da otiđem nekud,jer ovdje sve isto,dosadno i naporno...
Evo stojim ovdje tko zna koliko godina.I..? Isti ljudi,iste navike,sve posve isto,užurbano,jednostavno...
A ja čekam za ljudskom dobrotom,za njihovim osmjehom i toplim riječima.Vrijeme ide,sunce leti nad mnom,mijenja se, ali sve je jednako,uvijek isto je sve kod ljudi.
Ponekad se osjećam poput dječaka koji nije dio ovog vremena,koji živi u nekom drugom svijetu,kojeg nitko neće slušati,razumijeti jer ljudi su preumorni i nemaju vremena da im netko nešto tumači,iznosi svoja razmišljanja,osjećaje i želje...
Moraš se spustiti na njihovu razinu i pričati o onome što njih zanima,o onome što oni razumiju,prisiljen si biti dio svakodnevne nezanimljivosti,prisiljen si biti prazan,bez topline,duha,osjećaja jer malo ih je sjelo kraj moje sjene i gledalo male zvijezde kako titraju i veselo sjaje kao oko u djeteta..."
Ove rečenice sam bio napisao 25.11.2005.
Davno je to bilo, i od tada su se mnoge stvari promijenile..
Napokon sam dočekao ljudsku dobrotu, njihov osmijeh i toplu riječ..Pronašao sam osobu koja će me poslušati, razumijeti, koja nije preumorna i koja će pronaći vremena za druge..Upravo je ta osoba sjedila kraj moje sjene i gledala male zvijezde kako titraju i veselo sjaje kao oko u djeteta..
Lijep je osjećaj kad imaš s nekim otići u kazalište ili kino, otići na sladoled ili u posjet muzeju..Čovjek nije sretan kad je sam, kad nema s kim podijeliti sreću ili tugu..Nitko od nas ne želi biti stepski vuk..
Puno puta sam se osjećao poput stepskog vuka, no polako taj osjećaj odlazi..Zahvaljujući ljudima koji me okružuju nema više straha da ću biti sam..
Mnogi su se toliko trudili da me oraspolože, da ne mislim negativno, no uvijek sam bio tvrdoglav i nisam ih slušao..
Na njihovu i moju radost, došlo je vrijeme da ih poslušam..
Nikad ne znate kada će te naići na pravu osobu koja će vam uljepšati tmurne dane velegrada..
Jedan savjet:
Posjet zubaru vam može sve promijeniti na bolje, vjerujte mi:)..Ako netko sjedi kraj vas u čekaonici, i kihne, recite:"Nazdravlje!"..Meni je to pomoglo da upoznam jednu super curu(ipak ima neke koristi od alergija):)..
